Američki predsednik Nikson na Novom Beogradu?!

Beograd je kroz svoju istoriju ugostio brojne svetske državnike, ali poseban značaj ima poseta američkog predsednika Ričarda Niksona 1970. godine. On je bio prvi predsednik Sjedinjenih Američkih Država koji je kročio u jugoslovensku prestonicu, a tokom boravka u zemlji bio je i gost Josipa Broza Tita.

U to vreme već su pojedini američki predsednici ostavili svoj trag u Beogradu kroz imena ulica – Ruzveltova, Kenedijeva, Vilsonov bulevar i Ulica Džordža Vašingtona. Međutim, Niksonovo ime vezuje se za nešto drugačije: istorijsku posetu koja je u diplomatskim krugovima ostala upamćena kao događaj od velikog značaja.

Predsednički avion „Air Force One“ sleteo je na Surčinski aerodrom 30. septembra 1970. godine. Na pisti ga je dočekao lično Josip Broz Tito, a kolona vozila potom je prošla kroz centar Beograda, gde su Niksona pozdravljali brojni građani. Sutradan je glavni deo programa počeo u Belom dvoru na Dedinju, a potom je usledio susret sa tadašnjim predsednikom Skupštine Srbije Dragoslavom Markovićem. Poseta je bila strogo protokolarna, sa tačno isplaniranim minutima – od desetominutnih razgovora do precizno zabeleženih vožnji kroz grad.

U nastavku boravka Nikson je posetio Savezno izvršno veće, a zatim se sa Titom uputio na beogradski aerodrom i produžio u Zagreb. Neobičnost ovog putovanja bila je u tome što je američki predsednik, osim prestonice, posetio i drugu jugoslovensku republiku, što se tumačilo na različite načine. Tokom boravka u Hrvatskoj obišao je i Kumrovec, rodno mesto Josipa Broza.

Tokom posete Beogradu Nikson je, između ostalog, zasadio drvo u Parku prijateljstva na Ušću – simboličan gest kojim je ostavio svoj trag u glavnom gradu. Iako je poseta prošla bez velike medijske pompe, zabeleženi su momenti koji se danas smatraju nezamislivim – poput vožnje otvorenim automobilom kroz bulevare Novog Beograda, kada se Nikson rukovao sa okupljenim Beograđanima kod hotela „London“.

U američkoj delegaciji nalazio se i Henri Kisindžer, tadašnji savetnik za nacionalnu bezbednost, kasnije i dobitnik Nobelove nagrade za mir. Zanimljivo je da su se u avionu koji je leteo i za Zagreb, pored Niksona i njegove supruge, našli i Tito i Jovanka Broz, što je bilo potpuno neuobičajeno za protokole tog nivoa.

Iako su pojedini komentatori Niksonov odlazak u Zagreb tumačili kao političku poruku podrške hrvatskim nacionalistima, prevladava mišljenje da mu je osnovni cilj bio očuvanje jedinstva Jugoslavije i učvršćivanje odnosa sa Titom. To potvrđuje i činjenica da se već naredne godine Tito našao u Vašingtonu kao Niksonov gost u Beloj kući.

Sedamdesete godine, obeležene upravo ovim susretima i američkom finansijskom podrškom Jugoslaviji, u kolektivnom sećanju ostale su upamćene kao jedno od najstabilnijih i ekonomski povoljnijih razdoblja tadašnje države.