Najčešće greške na vozačkom ispitu: od nebezbednog prestrojavanja do neprikladne garderobe

Polaganje vozačkog ispita za većinu kandidata predstavlja stresno iskustvo. I kada su savladani teorijski testovi i časovi praktične obuke, trema često učini svoje – sitne greške prerastu u kaznene poene, a pojedini propusti dovode do automatskog obaranja. Instruktor vožnje Milan Pavlićević objasnio je koje su to situacije u kojima se ispit odmah prekida, ali i koje greške kandidati najčešće prave tokom praktičnog dela.

Jedan od najčešćih propusta dešava se već na samom početku – kandidat pokrene vozilo, a da prethodno nije vezao sigurnosni pojas ili nije pravilno pripremio automobil za vožnju. Prema pravilima, nevezivanje pojasa ne donosi negativne poene, već automatski znači da kandidat nije položio. Iako može nastaviti vožnju, rezultat se više ne može promeniti.

Na ispitu postoje dve vrste ocenjivanja – bodovanje grešaka i oznaka „nije položio“ (NP) za teže propuste. Greške beleže dva ispitivača – jedan predstavnik auto-škole i jedan iz Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije. Vrsta grešaka često zavisi od dela grada u kojem se polaže ispit. Na Novom Beogradu, gde su kolovozne trake šire i gde su česta prestrojavanja i obilaženja, najčešći razlog obaranja jeste nebezbedno prestrojavanje ili nepravilno zaobilaženje vozila. U zonama sa usponima, poput Banovog brda, kandidati češće greše prilikom kretanja uzbrdo ili kontrole vozila na nagibu.

Nepropisno prestrojavanje, naročito prelaskom preko pune linije, smatra se saobraćajnim prekršajem. Takav potez donosi negativan poen, a maksimalan broj negativnih poena sa kojima je moguće položiti jeste 15. Međutim, ukoliko kandidat istu grešku ponovi više od devet puta, automatski pada ispit. Gašenje vozila, iako često izaziva paniku kod kandidata, donosi jedan negativan poen i ne znači automatski obaranje. Instruktori ističu da kandidati veoma često padaju jer ne uoče pešake na vreme ili ih ne propuste na pešačkom prelazu. Ova greška se ne toleriše, jer direktno utiče na bezbednost u saobraćaju. Problemi nastaju i zbog loše procene prilikom obilaženja prepreke ili uključivanja u saobraćaj.

Malo je poznato da neprikladna garderoba može dovesti do prekida ispita. Prema pravilniku MUP-a, kandidati moraju biti pristojno obučeni. To podrazumeva:

  • odeću koja nije providna i ne sadrži uvredljive natpise ili simbole
  • majice i košulje koje pokrivaju ramena, stomak i leđa
  • suknje, šortseve i bermude koji nisu kraći od kolena (za žene)
  • zabranu šortseva i bermuda za muškarce
  • zabranu papuča
  • zabranu nošenja naočara za sunce, kapa i kačketa na teorijskom delu ispita

U praksi, kandidatima se obično daje kratka mogućnost da se presvuku, ali ukoliko to ne učine – ispit se prekida.

Praktični ispit sastoji se iz dva segmenta: upravljanje vozilom na poligonu i vožnja u realnim uslovima saobraćaja

Na poligonu kandidati izvode radnje poput:

  • vožnje napred i unazad sa promenom trake
  • podužnog i bočnog parkiranja unazad
  • polukružnog okretanja
  • kretanja uzbrdo

Instruktori savetuju da se nedelju dana pre ispita uzmu jedan ili dva dodatna časa, kako bi se ispravile eventualne slabosti i povećalo samopouzdanje. Broj dodatnih časova zavisi od individualnih sposobnosti kandidata. Trema je normalna, ali se najlakše prevazilazi sigurnošću u sopstveno znanje. Kandidati bi trebalo da detaljno prouče pravilnik, da ne paniče ako im se automobil ugasi i da se fokusiraju na pravilno izvođenje poligonskih radnji – jer dobra priprema na početku ispita često znači sigurniju vožnju u nastavku. Uz smirenost, koncentraciju i poštovanje pravila, polaganje vozačkog ispita može biti samo još jedan korak ka samostalnosti u saobraćaju.